Sjetva će po svemu sudeći kasniti, ali za sada na tržištu ima dovoljno i đubriva i sjemena jer apoteke se snabdjevaju uglavnom u zimskom periodu pa su do sad već stvorene značajne zalihe, rekao je Vladimir Usorac
Posljednja dešavanja oko pandemije COVID-19 virusa - zatvaranja granica i ograničavanja kretanja ljudi, ali i roba, nameće pitanje snabdjevenosti tržišta strateškim životnim namirnicama.
Lanci snabdjevanja prehrambenim proizvodima do sada su odolijevali izazovima, a kako će se to odraziti u dužem roku prije svega na poljoprivredu, pitali smo glavne ljude u udruženjima poljoprivrednika BiH.
Na tržištu ima dovoljno sjemenskog materijala
Većina proizvođača ne strahuje od virusa tako da bi ovog proljeća mogle biti zasijane rekordne površine, ali sve zavisi od faktora dostupnosti i cijene repromaterijala, smatra Vladimir Usorac, proizvođač mlijeka.
Kako kaže, za sada na tržištu ima dovoljno i đubriva i sjemena jer apoteke se snabdjevaju uglavnom u zimskom periodu pa su do sad već stvorene značajne zalihe, a nije bilo poskupljenja. Problem bi bio ako bi došlo do poskupljenja usljed povećane potražnje, onda bi distributeri morali ići u dodatne nabavke, a to samo po sebi nameće veću cijenu. Takođe prisutni su i veoma nepovoljni vremenski uslovi.
Velika većina sjemena je iz uvoza
"Zima bez snijega i suvo vrijeme u zadnja dva mjeseca doveli su do toga da zemlja polako ostaje i bez ono malo vlage što ima. Za sada je prerano i zbog niskih temperatura ulaziti u sjetvu. Moje je mišljenje da će sjetva ove godine malo kasniti baš zbog vremenskih prilika i da će se ući u njive tek krajem aprila", navodi Usorac.
Ocjenjuje da su đubriva i sjemena koja imamo na tržištu su skoro 90% iz uvoza - jedino u Lukavcu proizvodimo đubrivo, a sjeme kukuruza na institutu u Banja Luci.
Veterinari dobro rade svoj posao
Poljoapoteke rade punom parom, kako kaže ovaj farmer, možemo im biti zahvalni do neba. Većina, 99%, ljudi sjetvu obavlja na odloženo plaćanje tako da oni i u tom slučaju izlaze u susret. Velika većina ima jako sposobne inžinjere koji rade na zaštiti bilja pa ni tu nije veliki problem, što su povukli svoje komercijaliste sa terena.
Podsjetimo kako je podsektor animalne proizvodnje temelj ukupnih poljoprivrednih aktivnosti u BiH i kao takav okosnica opstanka i razvoja brojnih poljoprivrednih gazdinstava. Za poljoprivredne proizvođače sada je najbitnije da neće doći do poremećaja u obimu proizvodnje i isporuci kvalitetne stočne hrane.
Usorac otkriva da su veterinari obustavili rad u ambulantama, što će napraviti problema vlasnicima malih životinja. Što se tiče pokrivenosti terena, svi su aktivni, posao obavljaju sa povećanim oprezom, a savjetuju i ljude da se pridržavaju uputstava.
Proizvodnja mlijeka će opasti?
"Da ne bi bilo sve sjajno, pobrinula se ekipa koja uvozi i prodaje žitarice jer su automatski podigli cijenu soje i kukuruza. Soje za nekih 16 - 17% a kukuruza za oko 10% tako da možemo očekivati i poskupljenje koncentrata za oko 15%, što će automatski podići troškove proizvodnje u svim granama. Upozorili smo i ministarstvo poljoprivrede RS o njihovom ponašanju tako da sad čekamo reakciju i odgovor sa njihove strane. Što se tiče otkupa proizvoda, jako je mali postotak domaćih proizvoda koje naši prerađivači otkupljuju (tovne svinje i bikovi)", zaključuje on.
Dodaje kako smatra da će i proizvodnja mlijeka pasti za nekih 10% u sledećih mjesec dana, baš zbog povećanih troškova, većina se sprema za sjetvu, a ovo poskupljenje je samo dodatni udar koji mi teško možemo podnijeti.
Poljoprivreda je investicija
Nadamo se da će ministarstva maksimalno da podrže poljoprivrednike i da neće biti kašnjenja sa isplatama podsticaja, kako bi nam bar malo olakšali ionako tešku situaciju. A takođe i Predsjednik udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžad Bićo, apeluje na državu da isplati zaostale poticaje kako bi olakšali ljudima posao oko predstojeće sjetve.
"Svakom prilikom ponavljam da moramo više razmišljati o domaćoj proizvodnji, moramo je bolje i kvalitetnije poticati. Ogromna većina hrane koju konzumiramo nam dolazi iz uvoza. Puno se govori o namjenskoj industiriji i o tome da treba proizvoditi oružje za ne daj Bože. Isto tako - za ne daj Bože - trebamo biti u mogućnosti da proizvedemo dovoljno hrane da prehranimo Bosnu i Hercegovinu u slučaju da ostanemo u potpunoj izolaciji i da uvoz potpuno stane", smatra Bićo.
Kako kaže, ove godine je budžet za poljoprivredu u Federaciji značajno velik, ali to još uvijek nije dovoljno. Svaka marka uložena u poljoprivredu je istovremeno uložena u sigurnost naše zemlje i njenih građana.
Nadamo se da će ova pandemija otvoriti oči i domaćim političarima. Da će sada shvatiti kako poljoprivreda nije trošak već investicija.