Nismo smjeli čekati da nam Vlada Republike Srpske sugeriše da sijemo okućnice i sve drugo obradivo zemljište, već to nikad nismo smjeli prestati da radimo.
Poručuju ovo mladi inženjeri poljoprivrede koji ne kriju zadovoljstvo nakon poziva srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da sijemo svako parče zemlje i okućnice, kako bi proizveli svoju hranu.
Smatraju da bi ovo trebalo da bude prvi korak ka povratku poljoprivredi i proizvodnji sopstvenih plodova.
– Oni stariji se dobro sjećaju da smo prije rata svi imali bašte, a tokom rata čak i po gradovima se u saksijama vješto uzgajao paradajz i paprika. Dolaskom marketa i ubrzanog načina života, baštovanstvo je potisnuto, iako smo se poljoprivredom bavili vijekovima. Dobro je što ćemo se, nadam se, poslije skoro dvije decenije vratiti zemljoradnji – kaže inženjer poljoprivrede Aleksandar Bulović iz Gradiške.
U posljednje dvije decenije sve je više ljudi oboljelo od karcinoma debelog crijeva, a jedan od razloga je sigurno i to što smo zanemarili domaću proizvodnju, smatraju agrinomi, ali i ljekari.
Zaboravili smo tradiciju i to kako su živjeli i radili naši preci. Sad je vrijeme da se vratimo poljoprivredi.
Agronomi ističu i pozivaju sve ljude da krenu sijati i obrađivati zemlju, a kako kažu, ubeđeni su i u pomoć Vlade Srpske.
– Pored uzgoja domaće hrane baštovanstvom možemo obezbjediti kvalitetno povrće za pravljenje zimnica koje je takođe popularno kod nas, ali je malo zaboravljeno – dodao je Aleksandar Bulović, inženjer poljoprivrede i autor knjige „Poljoprivreda bez pesticida, da moguće je“.
On kaže da je baštovanstvo ruski sistem, gdje su naučnici prije 20 godina utvrdili da bi upravo lične male bašte trebalo da budu ključ opstanka čovječanstva u vremenima katastrofe.
– Tad je u Rusiji napravljeno otprilike 35 miliona malih porodičnih parcela, za oko 105 miliona ljudi, odnosno blizu 70 odsto stanovnika. Tamo se proizvodi otprilike polovina potrošenog mlijeka, mesa, voća, povrća i krompira. Prema tom modelu prosječan građanin proizvodi sopstvenu hranu i snabdjeva porodicu i okruženje – navodi Bulović, koji smatra da bi se i u Republici Srpskoj trebalo okrenuti takvom sistemu, pogotovo što nas posljednjih godina prate elementarne nepogode, a sada smo zahvaćeni i epidemijom virusa korona.
– Za poljoprivredu imamo najbolje uslove na svijetu, četiri godišnja doba, umjerenu klimu, dovoljno vode i plodnu zemlju. To je dobar temelj. Mjere koje je donijelo resorno ministarstvo mogu da ublaže moguće scenarije u 2020. godini, po pitanju hrane, jer je obezbjeđeno dovoljno sjemena, regresiranog goriva i ostalog repromaterijala. U ovo su uključeni i oni proizvođači koji nisu izmirili obaveze u protekloj godini, što govori o spremnosti Vlade da maksimalno pomogne poljoprivrednu proizvodnju na svim poljima, od okućnica do proizvodnje na velikim poljima – kaže Bulović.
Izrada motokultivatora i traktora
Aleksandar Bulović iz Gradiške kaže da trenutno sa grupom mašinaca i konstruktora radi na izradi svojevrsnog hibrida motokultivatora i traktora.
– Ova multifunkcijonalna inovativna mašina je namjenjena malim proizvođačima do dva hektara zemljišta koje se obrađuje. Mašina je djelimično prošla prvi poljski test prošle godine, a ovih dana je trebao biti završni test. Projekat je trebao biti završen u maju 2020. godine, ali zbog novonastale situacije sve je privremeno na čekanju – ističe Bulović koji je zagovornik organske poljoprivrede i baštovanstva.