Izvoz žitarica iz BiH u prvom polugodištu ove godine iznosio je nepunih 4,8 miliona KM, dok je uvoz u istom periodu premašio 111 miliona KM.
"U prvoj polovini ove godine uvoz žitarica je porastao za 25,5 odsto u odnosu na prvu polovinu prošle godine. Pored rasta uvoza, porastao je i izvoz žitarica iz BiH za 207,2 odsto", pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
Oni kažu da smo imali povećanje uvoza pšenice i suražica od 40,9 odsto i vrijednosno on je bio viši od 62,8 miliona KM. Kada je u pitanju izvoz, najviše je porastao izvoz pšenice i suražica, što se pripisuje izvozu u Tursku u vrijednosti od gotovo 2,84 miliona KM.
"Ovaj rast zasigurno možemo pripisati pandemiji korona virusa, kada je došlo do povećanja potražnje za brašnom, a samim tim i pšenicom, kako na domaćem, tako i na svjetskim tržištima", pojasnili su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH i dodali da je najviše pšenice i suražice uvezeno iz Mađarske u vrijednosti od 36,6 miliona KM, Srbije 17,4 miliona KM, te Hrvatske 8,6 miliona KM.
"Kukuruza smo najviše uvozili iz Srbije 29,2 miliona KM, Hrvatske 7,9 miliona KM, a riže najviše iz Italije 2,6 miliona i Slovenije preko milion KM u prvih šest mjeseci tekuće godine", kažu u Komori.
Dragan Mandić iz Zavoda za strna žita pri Poljoprivrednom institutu RS ističe da je uvoz daleko veći od izvoza, jer se naši proizvođači nalaze u nepovoljnom položaju.
"Kod nas su generalno teški uslovi za proizvodnju, prvenstveno klimatski, tehnološki, odnosno naša mehanizacija je manje učinkovita i stvara veće troškove. Naši poljoprivrednici imaju lošije subvencije u odnosu na inostrane, te je, kada se sve sabere i oduzme, teža domaća proizvodnja i manja zarada. Ukoliko još kvalitet možda bude lošiji, onda imamo ovakvo stanje", rekao je Mandić.
Kako kaže, danas je jednostavnije nešto uvesti, nego organizovati proizvodnju i ulaziti u potencijalne rizike.
"Na svjetskom, odnosno evropskom tržištu postižu se i veći prinosi i ostvaraju se i tržišni viškovi. Pored toga, njihovi proizvođači su dovoljno subvencionisani da imaju dodatnu zaradu uz realne tržišne zarade", kaže Mandić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da se dosta domaćih žitarica koristi za vlastite potrebe za stočnu hranu.
"Pretpostavljam da se najviše uvozi pšenica i to za potrebe pekarskog sektora, koji smatra da naš proizvod nije dovoljno kvalitetan i da nema kvalitetne pekarske osobine. Najviše se uvoze te sorte poboljšivači, osnovne sorte koje su im potrebne za postizanje kvaliteta peciva", kaže Marinković.
On kaže da tokom posljednje dvije-tri godine imaju asortiman koji odgovara pekarskim svojstvima, ali da postoje određeni animoziteti prema svemu tome.
Dodao je da je, iako je izvoz povećan za više od 200 odsto, on i dalje zanemariv.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da se mora podvući crta pri uvozu, koji treba na neki način zaustaviti, odnosno smanjiti.
"Nije normalno da se toliko uvozi, a da naša poljoprivreda propada. Jedan od razloga tome je nebriga države, nema zaštite poljoprivrednog proizvođača i zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje. Naša proizvodnja je izuzetno skupa u odnosu na inostrane zemlje. Naš svijet je siromašan i kupuje ono što mu cijena diktira, a imamo vrijedne ljude, ali i kvalitet naših proizvoda", kaže Bićo.