Loše vremenske prilike i slaba ispaša ove godine dovele su do toga da su u Bosni i Hercegovini izvrcane izuzetno male količine meda. Pčelari su upravo zbog toga morali povećati cijene svojih proizvoda, kako bi koliko-toliko uspjeli ostvariti naknadu za uloženi ovosezonski trud.
Iskusni pčelari ovu godinu ocjenjuju katastrofalnom jer su loše vremenske prilike dovele do znatnog pada prinosa meda. Oni koji su svoje košnice prevozili sa jedne ispaše na drugu izvrcali su tek manje količine meda i plasirali domaćim kupcima.
Savez pčelara Tuzlanskog kantona okuplja 1.150 osoba koje pčelare sa više od 30.000 košnica. Većina njih su seleći pčelari koji širom Bosne i Hercegovine voze svoja društva, ali se nažalost ove godine ne mogu pohvaliti velikim prinosima meda.
"Vremenske prilike su bile veoma nepogodne u fazi medonošenja biljaka koje su najvažnije u medobranju, a to je prije svega gubitak bagremove, lipine i livadske paše. Zbog toga oni ne mogu ove godine pokriti svoje troškove, ali im je od velike pomoći poticaj sa kantonalnog nivoa, koji sada iznosi 15 KM po košnici, za razliku od lani kada je taj iznos bio šest maraka", kaže za Klix.ba Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona.
Cijena meda do 20 KM
Zbog nedostatka meda pčelari su ove godine bili prinuđeni na povećanje cijena, tako da kupci po jednom kilogramu izdvajaju od 17 do 20 KM, umjesto dosadašnjih 15 maraka.
"Dosadašnju praksu sa cijenom smo morali promijeniti, ali nam je posebno drago da građani od nas med kupuju na kućnom pragu. To nam je najbolja mogućnost za zaradu jer nas otkupljivači veoma često ucjenjuju sa cijenom", kaže nam Senad Hodžić iz Saveza pčelara TK.
Mato Kutlić iz Usore pčelari već više od dvije decenije, a raspolaže sa 170 pčelinjih zajednica koje su raspoređene na sedam lokacija. U svom proizvodnom asortimanu ima sortne medove, matičnu mliječ, polen, propolis...
Njegovi pripravci su dosad nagrađivani zlatnim medaljama, a kako nam kaže domaći proizvođači su osuđeni na prodaju na kućnom pragu i sajmovima jer im je veoma teško doći do polica u marketu.
"Nama je veoma teško doći do polica marketa, ali je poražavajuće da se kod njih nalaze izuzetno nekvalitetni medovi, koji uglavnom stižu iz Kine. Kod pčelara osim meda značajno je i sače koje građani kupuju. Kilogram košta 25 maraka i to ne može napraviti niko drugi do pčela. To je njen čisti proizvod, a mi ga samo izrežemo", kaže nam Kutlić.
Utjecaj pandemije
Pandemija koronavirusa utjecala je i na ovogodišnje pčelarske manifestacije. Većina sajmova je otkazana, a jedan od rijetkih je održan u Tuzli.
Petnaesti Međunarodni sajam pčelarstva Medena okupio je učesnike iz Bosne i Hercegovine te regije, a pčelari i proizvođači meda osim prodaje svojih proizvoda imali su priliku razmijeniti iskustva te učestvovati na naučnim skupovima.
Među ovogodišnjim učesnicima je bio i Ramo Rendić iz Brčkog, koji se pčelarstvom bavi već 15 godina. Kako nam kaže, za pčelare su domaći sajmovi od velikog značaja, ali ne i međunarodni jer izvan BiH samo mogu pokazati uzorke proizvoda, bez prodaje.
"Zakonske procedure su takve u ostalim zemljama, za razliku od Bosne i Hercegovine gdje svako može doći i prodavati ono što želi. Svi naši proizvodi su ispravni, prošli su neophodne rigorozne procedure, ali ih, nažalost na drugim sajmovima ne možemo prodavati", navodi Rendić.
Kada je riječ o poticajnoj politici, upravo pčelari iz Brčkog dobijaju najveće naknade po košnici.
"Mi dobijamo 30 KM po jednoj košnici, što je dovoljno da nam isplati godišnje troškove, zatim seljenje, amortizacije i prehrane pčele u ovakvoj godini koja je najlošija u deceniji", dodaje Rendić.
Spas u pčelinjem otrovu
U periodu manjih prinosa meda pčelari bi profit mogli ostvariti kroz proizvodnju pčelinjeg otrova koji je veoma tražen na tržištu, a koristi se u medicinske svrhe. Međutim, problem im predstavlja nedostatak kvalitetne opreme koja se primjenjuje u ovoj oblasti.
"Oprema koju kupujemo je izuzetno slabog kvaliteta, ona se veoma brzo pokvari te je nefunkcionalna. Sada tražimo mogućnost nabavke kvalitetnije opreme kako bismo počeli sa većom proizvodnjom pčelinjeg otrova. Imamo dobru saradnju sa Tehnološkim fakultetom u Tuzli, a ove godine smo planirali vršiti više vrsta edukacija, među kojima je i način proizvodnje pčelinjeg otrova", navodi Hodžić.
Bh. pčelari predstavljeni su kao mali proizvođači koji djeluju samostalno ili u udruženjima. Trgovački lanci još uvijek ne otkupljuju domaći med, zbog čega je potrebno napraviti iskorak u zadružnom organizovanju pčelara, što će osim značajnijeg prodora na tržište dovesti i do prava na ostvarivanje međunarodne finansijske pomoći u procesu širenja poslovanja.