Iako zvuči nevjerovatno, na spisku voćki koje je BiH izvozila ove godine našli su se i datule, banane, grejpfrut te ananas, koji nisu karakteristični za naše podneblje.
Tako je, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, do kraja juna ove godine izvezeno datula u vrijednosti 389.494 KM, banana čija je vrijednost iznosila 104.691 KM, grejpfruta u vrijednosti od 34.071 KM, te ananasa - 18.620 KM.
"S obzirom na to da BiH nije pogodna za uzgoj ovih kultura može se zaključiti da se radi o reeksportu, odnosno realizaciji poslovnih ugovora sa povezanim licima u regionu, prvenstveno među članicama CEFTA, odnosno uvozu radi izvoza koji je dozvoljen u slobodnoj trgovini", rekli su za "Nezavisne novine" iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
Iz STK BiH su nam još rekli da je, ipak, izvoz tropskih voćki znatno manji u odnosu na uvoz.
Prema njihovim podacima, do kraja juna ove godine u BiH je uvezeno banana u vrijednosti oko 32,5 miliona KM, datula oko 3,5 miliona KM, grejpfruta oko 1,1 milion KM, te ananasa u vrijednosti oko 815.000 KM.
"Prema dostupnim podacima, uvoz tropskog voća u 2019. godini iznosio je 133 miliona KM i sasvim je normalno da imamo toliki uvoz jer naše podneblje nije pogodno za uzgoj ovih voćnih kultura. Najveću vrijednost bilježi uvoz banana, ukupno 61 milion KM u 2019. godini", rekli su nam iz STK BiH.
Pokušali smo dobiti i stav nekoliko firmi koje izvoze južno voće iz BiH, ali u tome nismo uspjeli do zaključenja ovog broja "Nezavisnih".
Voćare ne čudi što tropsko voće uvozimo, ali ih brine to što nam stižu i voćke koje je ovdje moguće proizvesti poput, recimo, jabuka.
"Uvozne cijene su manje, ali je njihovo voće dosta lošijeg kvaliteta u odnosu na domaće, te se radi o starom voću koje je dugo stajalo u hladnjačama", rekao je za "Nezavisne" Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.
Prema njegovim riječima, strani proizvođači imaju velike izvozne stimulacije, dok su kod nas dosta manje, pa oni nekad mogu da daju džaba svoj proizvod u odnosu na nas.
Kada je u pitanju izvoz južnog voća iz BiH, kako Dojčinović dodaje, radi se o reeksportu, koji nije profitabilan za BiH.
"Radi se o reeksportu voća, koji je dozvolila vlast i kasnije je legalizovan. Tu sama država gubi jer je tad BiH samo protočna država, nema poreza i naknada. Međutim, to nije samo slučaj sa južnim voćem, već i sa kruškom i jabukom, i mi smo upozoravali na taj problem", rekao je Dojčinović.
Kako on dodaje, kod nas se od južnog voća proizvode pretežno mandarine.
"Međutim, te mandarine su dosta lošeg kvaliteta zadnjih godina, te ih nema dovoljno za naše tržište", dodao je Dojčinović.