Budući da broj stanovnika u gradovima raste, inovatori traže nove načine uzgajanja hrane, uz što manju potrošnju resursa kao što su zemljište i voda, a jedno od rješenja koje se uvodi širom svijeta su i vertikalne farme na kojima se usjevi proizvode u više nivoa, najčešće u kontrolisanoj sredini.
Jedna takva, najveća u Evropi, otvorena je u glavnom gradu Danske, Kopenhagenu i tamo je industrijska hala pretvorena u prostor za vertikalan uzgoj salate, začinskog bilja i kelja, prenosi Agroportal.
Povrće će biti uzgajano na 14 etaža koje se pružaju od poda do krova, a plan je imati berbu 15 puta godišnje, uprkos tome što ne rastu u zemlji niti dobiju sunčevu svjetlost.
Ovakav sistem zauzima manje prostora u odnosu na tradicionalni uzgoj, a biljke će rasti uz pomoć LED svjetla. Vertikalna farma prostire se na 7.000 kvadratnih metara, iz kompanije poručuju da će se za dvije godine u njoj moći da uzgajaju i plodonosno povrće, a za pet do deset i korjenasto.
Inače, ova farma je plod saradnje Nordic Harvest-a i tajvanske grupe YesHealth, a težiće godišnjoj proizvodnji od 1.000 tona povrća.
- Nudimo održiviji način proizvodnje hrane tokom cijele godine, lokalno, bez narušavanja prirode - rekao je osnivač Nordic Harvest-a, Anders Riman za Rojters.
Ovi urbani objekti ipak nisu naišli na dobrodošlicu poljoprivrednika koji smatraju da je tako u pitanje dovedena njihova sposobnost da nahrane planetu, a osvrnuli su se i na veliku potrošnju električne energije potrebne za takav uzgoj.
Međutim, Riman nabraja aktere koji pozitivno djeluju na sredinu, kao što je uzgoj u blizini potrošača, korišćenje zelene energije, ali i to da povrće proizvode bez upotrebe pesticida.
Prema podacima Svjetske banke, u 2016. godini oko 37% zemljine kopnene mase upotrebljeno za poljoprivredu.
Ipak, klimatske promjene mogu ugroziti dostupnost zemljišta za uzgoj, a iz Svjetskog programa za hranu upozoravaju da je četvrtina proizvodnih površina degradirana, što je dovelo u pitanje bezbjednost hrane.