Nedavno objavljeni podatak da građani BiH jedu 92 posto hrane iz uvoza itekakav je alarm i za vlasti, ali i za građane da porade na tome da se to promijeni. U ovaj iznos ulazi i voće i povrće, koje bismo mogli i sami proizvesti u dovoljnim količinama da se podmiri veći dio domaćeg tržišta. Međutim, s obzirom na to da domaći proizvođači nemaju poticaje koji bi im omogućili da nabave opremu koja im je potrebna za proizvodnju i čuvanje voća i povrća tokom cijele godine, oni svoje proizvode tržnim centrima u BiH prodaju samo u toku sezone.
Prekomjerni uvoz i loš odnos vlasti prema poljoprivrednim proizvođačima dovode do toga da se svake godine sve veći broj njih odlučuje na gašenje proizvodnje.
- U prvih šest mjeseci je uvezeno robe u vrijednosti 10 milijardi KM, a izvezeno nešto manje od četiri. Znači, ta razlika od šest milijardi je otišla vani, pogurala tuđeg poljoprivrednika i te pare se nikad više neće vratiti, tako da mi lagano postajemo ovisnici o uvozu, što nije normalno. Svjedoci smo da se brojne farme zatvaraju, ljudi gase proizvodnje jer ne mogu da prodaju što proizvedu. Proizvodnja je skupa, a podrška države je slaba, nemamo plavog dizela, sipamo gorivo u traktore kao da vozimo najskuplje automobile, plaćamo PDV kao i za najluksuzniju robu, tako da je poljoprivreda preopterećena i na kraju imamo preskupu proizvodnju, a i ono što se proizvede ne može se prodati jer je na kraju cijena visoka, kaže nam Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Pitali smo i građane Sarajeva vode li računa o tome kakvo voće i povrće kupuju, da li im je važno da li je ono domaće, ili im je bitno da je jeftino, pa makar ono bilo i iz uvoza.
Da je domaća proizvodnja zaista pred propasti, govori i podatak da se godišnje uveze 505 šlepera krompira, 428 šlepera luka, te 580 šlepera paprike.
Sve su to proizvodi koje i sami proizvodimo u velikim količinama, ali izgleda da mi više volimo uvoziti i jesti uvozno.