Godinama su poljoprivrednici u našoj zemlji, bar ovi u Federaciji, tražili da se iznos namijenjen za poljoprivredu u budžetu poveća jer izdvajanja jednostavno nisu dovoljna za opstanak poljoprivrede. I može se reći konačno se nešto desilo, nacrt federalnog budžeta za narednu godinu predvidio je preko 18 miliona KM više u odnosu na raniji budžet upravo za poticaje poljoprivredi. Dio poljoprivrednika je zadovoljan, dio baš i nije i sumnja da će se nešto krucijalno desiti.
Ipak, stvari se polako mijenjaju pa ako su sad krenuli sa povećanjem, poljoprivrednicima ostaje nada da će se taj trend zadržati i narednih godina i da će svake godine izdvajanja u budžetu za poljoprivredu biti sve veća, što će potaći i sve više ljudi da se okrenu životu na selu. I danas je popriličan broj bh. stanovnika okrenut upravo prema toj, kako se često čuje, perspektivi i budućnosti BiH, te je za poljoprivredu BiH vezan veliki broj radnih mjesta.
U toku ove godine pisali smo o brojnim poljoprivrednim djelatnostima, a ljudi koji su u poljoprivredi govorili su nam kako im ponestaje snage da se sami bore, da idu, što bi se reklo, uz vodu jer neke veće pomoći od nadležnih nemaju, a oni sami teško da mogu da dođu, osvoje i opstanu na nekom tržištu, bilo da je riječ o domaćem ili inostranom.
Stoga bi veća izdvajanja za poljoprivredu trebala, prije svega, značiti i investicije koje su neophodne da se poveća konkurentnost bh. poljoprivrednih proizvoda. Sve to bi u konačnici trebalo rezultirati smanjenjem trgovinskog deficita koji je u sektoru poljoprivrede i dalje veliki.
I dalje nesmanjenom brzinom uvozimo sve i svašta, od voća, povrća, preko vode, piva do mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i tako dalje da ne nabrajamo. Previše je toga na listi. Jedan od proizvoda koji uvozimo, a koji imamo i u BiH je med. Kako je na nedavno održanim Danima meda FBiH u Mostaru rečeno, prosječna cijena bh. meda koji ide u izvoz je 14,62 marke, dok je cijena uvezenog meda u prosjeku 7,58 maraka po kilogramu, što upućuje na to da BiH proizvodi visokokvalitetan med prepoznat na međunarodnom tržištu, dok se na domaćem tržištu pčelari i dalje suočavaju s izazovima konkurentnosti. I pčelari, kao i ostali poljoprivrednici nisu zadovoljni poticajima i smatraju da nemaju pomoć kakvu zaslužuju.
Na Danima meda dopredsjednica Vlade FBiH Jelka Milićević naglasila je kako proizvodnja meda dosad nije imala podršku, te su pčelari bili prepušteni sami sebi.
Ipak, to se mijenja te je, kako je rečeno, resorno ministarstvo na osnovu Zakona o stočarstvu donijelo pravilnik i uredilo oblast pčelarske proizvodnje. Urađen je registar pčelara i pčelinjaka u kojem dosad ima skoro 150.000 registriranih košnica.
Ovo je početak uređenja ove oblasti u kojoj imamo veliki potencijal koji dosad nismo skoro nikako koristili, a statistički podaci govore da na kilogram meda izvezenog iz BiH uvezemo 30,5 kilograma. Također, podaci koji su izneseni u toku ove godine govore da je najniža zabilježena cijena uvoznog meda iznosila svega 3,29 KM po kilogramu, što svakako dovodi u pitanje kvalitet tog meda. Ovakvi podaci su i više nego dovoljni da malo bolje razmislimo kada kupujemo i da se upitamo zašto je nešto što je uvozno tako jeftino ili, bolje rečeno, zašto domaći poljoprivrednici imaju tako malo podrške, tako malo podsticaja, tako malo pomoći pa su njihovi proizvodi mnogo skuplji od uvoznih.
Sve, kažu, kreću od potrošača, od tržišta pa smo i mi više puta tokom ove godine pisali o (ne)konkuretnosti bh. proizvoda, o pokušaju bh. poljoprivrednika da se za mjesto na tržištu izbore kvalitetom, pa i ako to znači nešto veću ili jednaku cijenu uvoznim proizvodima trebamo apelovati na potrošače da se opredijele za domaće jer kupovinom domaćeg jačamo i poljoprivrednika i državu. Stvaramo pozitivno okruženje za sve nas.
Ovaj put smo naveli samo probleme proizvođača meda, u sličnoj situaciji su godinama i proizvođači voća, povrća, jagodičastog voća... svi oni koji se bave poljoprivredom i koji se na kraju skoro svake sezone pitaju da li vrijedi i dalje se boriti sa vjetrenjačama u BiH.