Prošla godina je bila tek druga od 1961. u kojoj je proizvodnja mesa pala, a krenulo je ka drugom padu i ove godine, za šta nije razlog samo manja konzumacija zbog promjene načina ishrane.
Ipak, sudeći po pisanju Bloomberga, najviše opada proizvodnja govedine, što je veliki pomak za klimatske promjene, jer su emisije koje nastaju prilikom prerade ovog mesa 10 puta veće od onih koje nastaju iz proizvodnje svinjetine ili piletine.
Sada se investitori klade, u više od milijardu dolara, u to koje će proteinske alternative zavladati ove godine. Osim boraca za prava životinja i zaštitu životne sredine, a sve je više vegana i vegeterijanaca, na ovaj pad je sasvim sigurno uticala i pandemija kovid-19.
Naime, u neke svjetske klaonice je u proteklom periodu "ušao" virus korona, kao na primjer u nemački "Tenis", koji sada ponovo radi bezbjjedno. Ipak, poverenje ljudi je poljuljano, a krajem juna - meso je poskupjelo za čak 6,4 odsto.
Podsjetimo, u strukturi međugodišnje stope rasta cijene mesa u 2020, poskupljenje svinjskog mesa imalo je učešće od čak 79,7%, dok se ostalo odnosilo na manja poskupljenja sušenog, dimljenog i usoljenog mesa, kao i ostalih vrsta ove namirnice.
Kako ocjenjuje Bloomberg, očekuje se da pad potrošnje mesa po glavi stanovnika ove godine bude najoštriji, još od 2000. Pandemija kovid-19 je već negativno uticala na proizvodnju mesa, što se nije desilo ni tokom Svjetske finansijske krize, pa je pitanje šta nas čeka u budućnosti.
Globalna proizvodnja mesa u 2018. godini iznosila je 340 miliona tona, a čak 302 miliona od te količine dolazilo je od govedine, svinjetine i piletine. Ukupna proizvodnja govedine je opala sa 39% iz 1961. na 20% koliko je iznosila pretprošle godine.
Svinjetina ima isti skor kao i pre skoro 60 godina (35%), a piletina je doživjela rast od 11 do 34 odsto.
(Telegraf)