Klimatske promjene će do sredine vijeka koštati svjetsku ekonomiju 7.900 milijardi dolara kroz usporeni rast i ugroženu infrastrukturu usljed učestalih suša, poplava i slabe ljetine, navodi se u analizi "Ekonomist intelidžens junita".
Istraživanje pokazuje će, prema sadašnjim trendovima, globalna ekenomija do 2050. zbog posljedica zagrijavanja biti slabija za oko tri odsto.
Analitičari smatraju da će zbog rasta temperature globalna ekonomija u 2050. dostići vrijednost od 250.000 milijardi dolara, u odnosu na 258.000 milijadi koliko bi vrijedila kada ne bi bilo nepovoljnih klimatskih uticaja.
Kako se navodi u analizi, najveća opasnost prijeti Africi, čiji bi BDP do sredine vijeka mogao pasti za 4,7 odsto.
Bogatstvo je važan faktor. Bogatije zemlje su otpornije na uticaje klimatskih promjena, što znači da promjene zaista prijete rastu zemalja u razvoju koje pokušavaju da uhvate korak sa razvijenim zemljama, navode analitičari.
Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem najveći gubitak trebala bi pretrpjeti Angola - čak 6,1 odsto bruto domaćeg proizvoda, zbog manjka kvalitetne infrastrukture, te geografske izloženosti jakoj suši, eroziji tla i rastu nivoa mora.
Po klimatskoj ugroženosti slijedi Nigerija, sa procijenjenim padom BDP-a za 5,9 odsto, zatim Egipat, Bangladeš, Venecuela... /