Iz Ujedinjenih nacija su objavili da u ovoj godini humanitarnu pomoć treba 168 miliona ljudi, a da će taj broj u sljedećoj godini biti veći za 40 posto - rekordnih 235 miliona ljudi. U dvije decenije prvi put je porasla i stopa ekstremnog siromaštva.
UN svake godine procijenjuje za koliko ljudi u svijetu će biti potrebna humanitarna pomoć. Pretpostavkama nastoje spriječiti katastrofe u najugroženijim državama.
Za sljedeću godinu taj broj iznosi 235 miliona stanovnika što je skoro jednako ukupnom broju stanovnika Indonezije koja je četvrta najmnogoljudnija zemlja svijeta. Za pomoć će trebati milijarde dolara.
Prvi put u 22 godine porasla je stopa ekstremnog siromaštva, a najpogođeniji su mladi i žene. Najznačajniji uzrok za to je pandemija koronavirusa.
Rezultat rasta cijena hrane i pad doznaka iz inostranstva bi mogao biti da siromašni neće moći preživjeti bez međunarodne pomoći. U UN-u strahuju da će se udvostručiti broj onih kojima prijeti glad.
"Glad se vratila", upozorio je šef UN-a za humanitarnu pomoć Mark Lowcock i dodao da će biti dobro ako se ne desi velika glad.
Pandemija je doprinijela i da se pogoršaju zdravstvene usluge poput one koja se odnosi na prevenciju malarije. Lowcock takođe strahuje od toga da će to za posljedicu imati skraćivanje životnog vijeka.
Osim pandemije, dugoročnom povećanju broja onih kojima će biti potrebna humanitarna pomoć doprinijet će globalno zagrijavanje, ali i sukobi u različitim dijelovima svijeta.
Postoji i opasnost da UN ne osigura dovoljno novca za međunarodnu pomoć, prenosi magazin Economist.
Za sljedeću godinu taj broj iznosi 235 miliona stanovnika što je skoro jednako ukupnom broju stanovnika Indonezije koja je četvrta najmnogoljudnija zemlja svijeta. Za pomoć će trebati milijarde dolara.
Prvi put u 22 godine porasla je stopa ekstremnog siromaštva, a najpogođeniji su mladi i žene. Najznačajniji uzrok za to je pandemija koronavirusa.
Rezultat rasta cijena hrane i pad doznaka iz inostranstva bi mogao biti da siromašni neće moći preživjeti bez međunarodne pomoći. U UN-u strahuju da će se udvostručiti broj onih kojima prijeti glad.
"Glad se vratila", upozorio je šef UN-a za humanitarnu pomoć Mark Lowcock i dodao da će biti dobro ako se ne desi velika glad.
Pandemija je doprinijela i da se pogoršaju zdravstvene usluge poput one koja se odnosi na prevenciju malarije. Lowcock takođe strahuje od toga da će to za posljedicu imati skraćivanje životnog vijeka.
Osim pandemije, dugoročnom povećanju broja onih kojima će biti potrebna humanitarna pomoć doprinijet će globalno zagrijavanje, ali i sukobi u različitim dijelovima svijeta.
Postoji i opasnost da UN ne osigura dovoljno novca za međunarodnu pomoć, prenosi magazin Economist.