Cijene u Njemačkoj rastu kao što nisu skoro tri decenije. Osjetno su skuplji grijanje, benzin i hrana. To ima veze sa cijenom energenata i većom potražnjom kako pandemija popušta. No, da li će inflacija postati sudbina?
U septembru su cijene u Njemačkoj porasle čak 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je prvi put da je inflacija, tako posmatrana, prešla četiri posto još od 1993. godine, saopćio je Savezni zavod za statistiku.
Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. Stručnjaci pominju i podizanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe, te gužvu koja nastaje u lukama.
Potrošači u Njemačkoj će ipak najdublje morati da zavuku ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topli, piše DW.
Četvrtina domaćinstava se grije na mazut, a to će biti čak 76,5 odsto skuplje nego prije godinu dana. Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila maltene na historijskom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.
Od ove kalendarske godine pak uvedena je i taksa na emitovanje ugljen-dioksida od 25 eura po toni tog štetnog gasa. To svakako pogađa naftu i preliva se na cijenu.
Grijanje na gas, koje koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u septembru je bilo skuplje za 5,7 posto, ali nije isključeno da će biti još skuplje jer divlja cijena tog energenta na slobodnom tržištu.
"Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nisu u stanju da pokriju troškove energije", kaže Leonora Holing, predsjednica Saveza potrošača energije. Ona zahtijeva da država doplaćuje grijanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju sa mreže ukoliko ne mogu da podmire troškove.
Zagađivanje životne sredine košta
Prema automobilskom savezu ADAC, cijene goriva na pumpama "koketiraju sa historijskim rekordom". Posljednji nedjeljni presjek koji je taj savez dao u utorak (12. oktobar) pokazao je da je dizel prosječno koštao 1,526 evra za litar, a super E10 čak 1,647 evra po litru. Ne nazire se kraj tom poskupljenju.
I tu su razlog poskupljenja sirove nafte, ali i dažbina zbog ugljen-dioksida koja znači 6 do 8 centi skuplji litar goriva nego ranije. Gerhard Hilebrand iz ADAC poziva buduću vladu Njemačke da "batali igranje sa idejom da još brže poskupi cijena CO2".
Naime, za sada je planirano da dažbina po toni ugljen-dioksida sa 25 eura ode na 55 eura do 2025. godine. To bi značilo još 7 do 9 centi po litru goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.
Prema Statističkom zavodu, Nijemce su u septembru sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4,9 posto u odnosu na septembar 2020. godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9,2 posto), jestivih ulja (6,4), mliječnih proizvoda i jaja (5,5) te mesa i prerađevina (4).
U rastu cijena se krije jadac iz Kine. Naime, inflacija bi mogla da ostane pravilo jer mnogoljudna dalekoistočna zemlja ima sve brojniju srednju klasu. "Sa tamošnjim rastom zarada porasla je i potražnja za kvalitetnim životnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mliječnih proizvoda, i sa time domaća (njemačka) proizvodnja ne može da održi korak", kaže Sabrina Jakobs iz kuće za ulaganja Inside Investements.
U prevodu, evropski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tržište koje suvim zlatom plaća proizvode, pa nužno rastu cijene u Evropi.
Bicikli sve skuplji
Poskupili su automobili (6,3 posto), ali ne čudi što su još snažnije, naime za 7,7 posto, poskupili – bicikli. DW je već pisao kako je pandemija u Njemačkoj izazvala pomamu za dvotočkašima te da se, zbog kašnjenja sirovina iz Kine, i po nekoliko nedjelja ili mjeseci čekalo na nove – i uglavnom prilično skupe – bicikle.
Razlog za bum na tržištu bicikala je što su ljudi, iz straha od zaraze ili zabrana, počeli manje da se oslanjaju na javni prijevoz. Iz sličnog razloga – kako bi izbjegli kolektivni smještaj na odmoru – Nijemci su kao ludi kupuju kamperska vozila tzv. vonmobile, čija je cijena otišla za 8,1 posto.
Osjeća se i rast cijena građevinskih proizvoda (6,1 posto), posebno parketa i laminata (7,6), građevinskog materijala i stolarije (6,1). Kako u globalnoj ekonomiji sve ima veze sa svim, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cijene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka, već i poskupljenje drveta zbog požara u Kaliforniji ili napada gamadi na šume u Kanadi.
Naposlijetku, poskupile su i usluge i to za 2,5 posto u odnosu na period od prošle godine. No tu su razlike veoma velike, pa su tako negdje cijene ostale iste, a negdje osjetno otišle na gore. Recimo vozači plaćaju popravke i servis 5,4 posto više, a toliko su poskupili i domovi za stare. Odlazak u restoran ili šišanje za žene poskupili su za 3,7 posto.
Jedini razlog za radost imaju oni koji su putovali. Cijene organizovanih putovanja pale su za skoro deset posto.
Inflacija u normali od iduće godine?
Stručnjaci vjeruju da snažan rast cijena neće potrajati u idućoj godini. „Povratak na red veličine od dva posto očekujemo sredinom sljedeće godine", kaže Sebastijan Dulijen iz Instituta IMK. Sada je potražnja eksplodirala nakon mjeseci zastoja zbog korone, ali to ne može da traje vječno, kažu ekonomisti.
U četvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj će ukupna godišnja inflacija ove godine biti tri posto, iduće 2,5 posto, a 2023. godine svega 1,7 posto.
No, prema analizi ovih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da narod počne da istresa slamarice i troši mnogo više nego do sada. Naime, ušteđevine fizičkih lica porasle su kao nikada, jer tokom pandemije vlada nesigurnost pa se štedi, a tokom lockdowna i nema gdje da se troši. Ako potrošnja krene odjednom, cijene će skočiti.
I drugo, govori se o takozvanoj spirali rasta plata i cijena. Zbog toga što Njemačkoj nedostaje radne snage na svakom koraku, cijena rada raste, a nije isključeno da iduća vladajuća koalicija uvede minimalnu satnicu od 12 eura bruto (trenutno je 9,6 eura). To znači više kupovne moći, a to obično nosi i poskupljenja.
Ali, malo koji radnik bi se žalio što je recimo ulje pet posto skuplje, ako to znači da mu je plata deset posto viša.