Temperatura okeana dostigla je novi rekord u 2019. godini, što pokazuje ubrzano zagrijavanje naše planete, piše Guardian.
Svjetski okeani najveći su pokazatelji klimatske krize zbog toga što apsorbiraju više od 90 posto topline zarobljene stakleničkim plinovima koje emitiraju fosilna sagorijevanja, uništavanja šuma i druge ljudske aktivnosti.
Nove analize pokazuju kako su proteklih pet godina izmjerene najveće temperature okeana, dok su i proteklih deset godina bile rekordne temperature. Količina povećane toplote u okeanima jednaka je tome da svaka osoba na našoj planeti drži upaljeno stotinu mikrovalnih pećnica cijeli dan i noć, piše Guardian.
Vrući okeani dovode do jačih oluja i narušavaju vodeni ciklus, što znači više poplava, suša i požara, kao i neumoljiv porast nivoa mora. Visoke temperature štete i životu u morima, pri čemu se broj morskih toplotnih valova naglo povećava.
Najčešća mjera globalnog zagrijavanja je prosječna temperatura površinskog zraka jer tu ljudi žive. Međutim, prirodni klimatski fenomeni, poput El Nino događaja, znače da to može biti poprilično promjenjivo iz godine u godinu.
"Okeani su zaista ono što vam govori koliko brzo se Zemlja zagrijava. Posmatrajući okeane, vidimo stalno, neprekidno i ubrzavajuće zagrijavanje naše planete. Ovo je strašna vijest", kazao je profesor John Abraham sa Univerziteta St Thomas u Minnesoti koji je vodio istraživanje o zagrijavanju okeana.
Istraživači su otkrili da 2019. nije bila samo najtoplija godina, već se u njoj bilježi i najveći porast temperature okeana u cijeloj protekloj deceniji.
Analiza, objavljena u časopisu "Advances In Atmospheric Sciences", uglavnom je koristila podatke iz međunarodne mreže od 3.800 uronjivih Argo plutača koji su postavljeni u okeanima. Rezultati pokazuju kako se toplota povećava kako se staklenički plinovi akumuliraju u atmosferi. Tako je zagrijavanje u periodu od 1987. do 2019. godine četiri i pol puta brže od onog u periodu od 1955. do 1986. godine.
Ujedno i ogromna većina okeanskih regija pokazuje porast toplotne energije koja pokreće veće oluje i ekstremnije vrijeme, pojasnio je Abraham.
"Kada se svijet i okeani zagrijavaju, to mijenja način na koji pada kiša i isparava tlo. Postoji opće pravilo koje kaže da će suha područja postajati sve suhlja, a vlažna područja postaju vlažnija", kaže Abraham.
Topliji okeani također dovode do topljenja leda, što prouzrokuje porast nivoa mora. U protekloj deceniji također je izmjeren najveći porast nivoa mora od 1900. godine. Naučnici očeuju porast nivoa mora za jedan metar do kraja stoljeća, što je dovoljno za raseljavanje 150 miliona ljudi širom svijeta.