Cijene nafte rastu zbog straha da će ukrajinsko-ruska kriza poremetiti lance snabdijevanja širom svijeta.
Fjučersi nafte tipa Brent, međunarodnog mjerila, dostigli su u utorak najvišu vrijednost u sedam godina od skoro 98 dolara (72 funte), nakon što je Rusija priznala otcjepljene pobunjeničke regije na istoku Ukrajine kao nezavisne države, piše BBC.
Rusija je drugi najveći izvoznik sirove nafte nakon Saudijske Arabije. Također je najveći svjetski proizvođač prirodnog plina.
Napetosti na granici mogu imati "značajne implikacije", rekla je Sue Trinh iz Manulife Investment Managementa.
Sankcije koje primoravaju Rusiju da isporučuje manje sirove nafte ili prirodnog gasa imale bi "važan utjecaj na globalnu ekonomiju", dodala je ona.
Zapadne sile strahuju da Putinovo priznanje područja pod kontrolom pobunjenika otvara put ruskim trupama da službeno uđu na istok Ukrajine. Ovaj potez Rusije efektivno okončava mirovne pregovore u regionu, koji je godinama bio pod slabim prekidom vatre.
Investitori u dionički kapital bili su jednako nervozni zbog razvoja događaja koji dolaze jer se globalna ekonomija još uvijek oporavlja od utjecaja pandemije koronavirusa.
Japanski Nikkei 225 indeks skliznuo je za 2 posto. Shanghai Composite je do sredine dana bio niži za 1,4 posto. Fjučers za S&P 500 povukao se za 1,6 posto. Indeks Dow Jones pao je za 1,4 posto, dok je fjučers Nasdaq 100 pao za 2,2 posto.
"Postoje strahovi da će troškovi transporta i otpreme, koji su već na povišenim nivoima, porasti više zbog poremećaja ponude i potražnje", rekao je Song Seng Wun, ekonomista u CIMB Private Banking za BBC.
Vishnu Varathan, šef ekonomije i strategije u Mizuho banci, rekao je da je nejasno hoće li potezi Rusije izazvati potpuni sukob.
"Za sada se čini da su sankcije prva luka za pristajanje", rekao je on.