Pin It
 
Očekuje se da će svjetska proizvodnja mlijeka porasti za oko 35% na međunarodnom tržištu do 2030. godine, kako bi se do tada zadovoljila potražnja od oko 8,7 milijardi ljudi (1,7 milijardi više nego danas).

Proizvodnja mlijeka će se povećati za 304 miliona tona do 2030. godine, a po farmi za 54%. Potrošnja mlijeka će se povećati za oko 16% po glavi stanovnika, a prosječan prinos mlijeka po kravi će porasti za 23%. To će biti učinak manjeg broja farmi. Naime, očekuje da će broj mliječnih farmi biti smanjen na 104 miliona do 2030. godine, pod uticajem ponude i potražnje, kao i političkih odluka i pitanja sukcesije.

Južna Azija: Najveći potencijal za rast

Ali gdje će se sve mlijeko proizvoditi u budućnosti? Čini se da najznačajnija proizvodnja mlijeka više nije samo privilegija velikih zemalja, jer i manje države postaju potencijalni veliki tržišni igrači. Stručnjaci iz mljekarstva sugerišu da će sadašnja tri najveća izvozna regiona mlijeka u svijetu - Evropska unija, Novi Zeland i Sjedinjene Države - ostati na “pol-poziciji” do 2030. godine, ali bi moglo doći i do nekih iznenađenja u vezi s tim ko će se popeti na vrh u ovom periodu. Prema njemačkoj istraživačkoj mreži, IFCN, Južna Azija ima najveći potencijal za rast i povećat će proizvodnju za 64% između 2017. i 2030. godine.

Afrika: Favorit iz sjenke

Sljedeća na listi je Afrika sa mogućnošću rasta od 36%, zatim Latinska Amerika sa 33%, Bliski i Srednji Istok sa 27% i Sjeverna Amerika sa 26%. Zapadna Evropa ima 14% kapaciteta za rast. Post-sovjetske zemlje također imaju značajan potencijal za razvoj. One će u bliskoj budućnosti biti u mogućnosti da se takmiče sa sadašnjim globalnim igračima na tržištu mliječnih proizvoda. Zanimljivo je da neki od eksperata predviđaju Siriji značajan uspon na mliječnom tržištu uz uslov značajnjeg investiranja iz Rusije. Kina je također značajan igrač u mliječnoj industriji i u 2017. godini je proizvela 36,55 miliona tona mlijeka, što je za 2,1% manje od proizvodnje ostvarene u 2008. godini.

EU: Fokus na proizvode s dodanom vrijednošću

Svjetsko izvozno tržište za mliječne proizvode u 2017. godini iznosilo je 27,5 milijardi dolara. Petinu tih proizvoda izvezao je Novi Zeland. Zvaničnici iz EU navode da bi mogli da obezbijede "blizu 35% globalne potražnje do 2030." fokusirajući se više na proizvode sa dodatnom vrijednošću, kao što su organski proizvodi ili oni sa zaštićenim geografskim oznakama. Očekuje se da će EU godišnje izvoziti sir, maslac, mlijeko u prahu ekvivalentno 330.000 tona mlijeka. Što se tiče EU tržišta, godišnje bi bilo potrebno oko 900.000 tona dodatnog mlijeka kako bi se zadovoljila potreba za tradicionalnim mliječnim proizvodima, koje uglavnom čine sirevi. Uz to, očekuje se da će nastaviti trend pada potrošnje mlijeka u EU. 

Proizvodnja mlijeka u EU trebala bi godišnje imati skroman rast od 2018. do 2030. godine u prosjeku od 0,8%. Proizvodnja se procjenjuje na 167 miliona tona u 2018. godini i do 2030. treba da dostigne 182 miliona tona. Međutim, rast proizvodnje usporavaju ekološka ograničenja.

Kina: “Back in business” velikim koracima

U 2017. godini, ukupni kineski uvoz mliječnih proizvoda iznosio je 2,45 miliona tona, što je ekvivalentno 14,27 miliona tona sirovog mlijeka. To je 4,5 puta više nego u 2008. Kina najviše mliječnih proizvoda uvozi iz Novog Zelanda.

Eksperti predviđaju da će tokom sljedećih 10 godina, kineska mljekarska industrija imati stabilan rast. Očekuje se da će u Kini do 2027. godine udio farmi sa preko 100 krava dostići 80%, i da će prinos po kravi u prosjeku godišnje dostići 9 tona.

Očekuje se da će proizvodnja iznositi 43,8 miliona tona kao i da će prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje mlijeka u narednih 10 godina iznositi 1,8%, što je znatno više od prosječne godišnje stope rasta od 0,4% u posljednjoj deceniji. Povećanje prihoda od 250 miliona do 300 miliona potrošača srednje klase u Kini će biti glavna pokretačka snaga za povećanje potrošnje mlijeka u budućnosti. Procjenjuje se da će potrošnja mliječnih proizvoda po glavi stanovnika u Kini iznositi 40,5 kg 2027. godine, što je za 22% više nego u 2017. godini.