Dok stopa nezaposlenosti među mladima u Kini raste, najbogatija pokrajina u zemlji ponudila je vrlo kontroverzno rješenje - poslati 300.000 nezaposlenih mladih ljudi na selo na dvije do tri godine kako bi pronašli posao.
Guangdong, proizvodna sila koja se naslanja na Hong Kong, prošlog je mjeseca saopćio da će pomoći diplomantima fakulteta i mladim poduzetnicima da pronađu posao na selima. Također je potaknuo ruralnu mladež da se vrati na selo i tamo potraži posao.
Objava je uslijedila nakon poziva predsjednika Xi Jinpinga prošlog decembra urbanoj omladini da traži posao u ruralnim područjima u nastojanju da se "revitalizira ruralna ekonomija", u odjeku prethodne kampanje koju je prije nekoliko desetljeća pokrenuo bivši vođa Mao Zedong u kojoj su deseci miliona omladinaca iz grada bili zapravo prognani na sea.
Guangdongov plan, koji je naširoko kritikovan na društvenim mrežama, poklopio se sa stopom urbane nezaposlenosti među 16- do 24-godišnjacima koja je porasla na 19,6 posto, što je druga najviša zabilježena razina.
To znači oko 11 miliona mladih bez posla u kineskim gradovima i mjestima, prema izračunima CNN-a temeljenim na najnovijim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku. (Kina objavljuje samo podatke o zaposlenosti u urbanim sredinama.)
Stopa nezaposlenosti mladih mogla bi se dodatno povećati, budući da će ove godine rekordan broj od 11,6 miliona studenata diplomirati i tražiti posao na već pretrpanom tržištu.
"Ako raniji prosvjedi protiv Covid-19 išta otkrivaju, to je da bi veliki broj ljutite, dobro obrazovane mladeži u kineskim gradovima mogao predstavljati velike probleme za vladajuću kinesku komunističku partiju", rekao je Alex Capri, naučni saradnik u Zakladi Hinrich, govoreći o protestima u novembru 2022.
Rastuća nezaposlenost među mladima uveliko je rezultat usporavanja kineske eknomije.
Vladina drakonska Covid politika koja sada ne postoji narušila je potrošačku potrošnju i teško pogodila mala poduzeća u posljednje tri godine. Regulatorni udar na internet, nekretnine i obrazovne kompanije također je naštetio privatnom sektoru, koji osigurava više od 80 posto radnih mjesta u Kini.