Berzovne cijene soka od narandže i kakaa su najviše u posljednjih nekoliko decenija, jer, kako je objavio CNN, klimatske promjene uzimaju danak u toplijim dijelovima svijeta.

S druge strane, berzovne cijene nafte i pšenice se stabiliziraju nakon rasta uzrokovanog agresijom Rusije na Ukrajinu. Te cijene se stabiliziraju uprkos novoj krizi na Bliskom Istoku.

To nužno ne znači promjenu potrošačkih cijena, barem ne još. Berzovne cijene mogu utjecati na potrošačke cijene. No, da li će se to desiti ovisi i o lancu snabdijevanja. Kompanije ponekad potrošačke cijene održavaju niskima, čak i kada rastu cijene sirovina, a kako bi zadržale kupce. To može značiti da se na drugim mjestima smanjuju troškovi ili da se smanjuju profitne marže.

Sok od narandže

Berzovne cijene soka od narandže najviše su od 1966., tj. od kada se trguje ovim dobrom. Rast cijena je uslijedio nakon što je objavljeno da je ograničena proizvodnja u Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i Meksiku. Nepovoljni vremenski uslovi i bakterijska bolest u ovim državama su smanjili ovogodišnje usjeve narandže.

Osim toga, Florida, koja proizvodi 90 posto od ukupne količine soka od narandže u SAD-u, prošle jeseni je bila pogođena s dva velika uragana. Zbog toga se očekuje da će proizvodnja soka od narandže u ovoj američkoj saveznoj državi biti najmanja u posljednjih 100 godina.

U SAD-u se smanjuje potrošnja soka od narandže. Međutim, prema podacima finansijske kompanije MarketWatch, to je globalna industrija vrijedna šest milijardi dolara.

Berzovne cijene narandže su na Noć vještica bile na vrhuncu - iznosile su čak više od osam dolara za jedan kilogram narandže. To je cijena viša za 83 posto u odnosu na prethodnu najvišu cijenu. Cijene su se u međuvremenu snizile, ali su od početka godine više za 58 posto. Berzovna januarska cijena za koncentrirani sok od narandže iznosi 3,95 dolara, što je skoro 94 posto više od početka ove godine.

Za nagli rast cijena soka od narandže krive se i berzovne špekulacije. No, kako je objavio CNN, špekulacijama se ne krše nikakva pravila i pomaže se u održavanju likvidnosti tržišta roba.

Kakao

Berzovne cijene kakaa su ove sedmice najviše u posljednjih 45 godina, jer je smanjena ponuda u Gani i Obali Slonovače - državama koje su vodeći svjetski proizvođači kakaa. Krivac za smanjenje proizvodnje je nedostatak kiše. Poljoprivrednici tvrde da je ova sezona bila posebno sušna, što je ograničilo rast usjeva.

Gana i Obala Slonovače su zaslužne za trećinu globalnih zaliha kakaa, ali je toplotni talas El Nino ove godine utjecao na obje ove države. To znači da bi čokoladne poslastice uskoro mogle poskupjeti. Međunarodna kompanija Mondelez, čije je sjedište u Chicagu i koja proizvodi i čokoladu Milku, saopćila je da su joj cijene kakaa bile glavna briga ove godine.

Nisu samo cijene kakaa ono što uzrokuje probleme u konditorskoj industriji. Berzovne cijene za šećer ove godine su više za 30 posto, jer presušuju usjevi šećerne trske u jugoistočnoj Aziji.

Sirova nafta

Cijene energenata su jučer naglo snižene za četiri posto i najniže su od jula ove godine zbog zabrinutosti koja je izazvana padom potražnje.

Brent sirova nafta (nafta koja se crpi u regiji Sjevernog mora) košta 82 dolara po barelu, dok West Texas Intermediate sirova nafta (nafta koja se crpi u SAD-u) košta 80 dolara. Cijene sirove nafte su od 20. oktobra u padu. To se dešava u trenutku kada zbog rata u Ukrajini i Pojasu Gaze postoji mogućnost dodatnog ograničenja opskrbe naftom.

Ograničene zalihe nafte obično bi uzrokovale rast njenih cijena, a ne sniženje. Međutim, cijene su sve niže, a razlog za to jeste slabljenje kineske ekonomije.

Pšenica

Cijene pšenice su tokom prošle godine porasle, što je izazvano ruskom agresijom na Ukrajinu. Taj rast cijena je uzrokovan i strahom da će biti blokiran izvoz žita iz Ukrajine koja je žitnica Evrope.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj država (OECD), Ukrajina je prije početka rata bila peti izvoznik pšenice u svijetu. No, berzovne cijene pšenice su sada niže za 38 posto u odnosu na vrijeme kada je počela ruska agresija. Jedan od osnovnih razloga za to jeste što se od američkih poljoprivrednika očekuju veće zalihe i zdraviji usjevi, piše CNN.