Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u svijetu porasle su u aprilu, potaknute višim cijenama žitarica, mesa i mliječnih proizvoda, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe globalno trgovane hrane, iznosio je u aprilu prosječno 128,3 boda, što je povećanje od 1,0 posto u odnosu na mart i 7,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Cijene žitarica porasle su za 1,2 posto u odnosu na mart. Globalne cijene pšenice blago su porasle zbog smanjenih izvoznih zaliha u Rusiji, dok je indeks cijena riže rastao zbog pojačane potražnje za mirisnim sortama. Međunarodne cijene kukuruza porasle su usljed sezonskog smanjenja zaliha u SAD-u. Na kretanja cijena uticale su i valutne oscilacije, dok su prilagodbe carinske politike povećale neizvjesnost na tržištima.
FAO-ov indeks cijena mesa porastao je za 3,2 posto u aprilu u odnosu na mart, uz rast cijena u svim kategorijama mesa, predvođen svinjskim mesom. Cijene goveđeg mesa također su porasle, posebno u Australiji i Brazilu, zbog stalne globalne potražnje i ograničenih izvoznih zaliha.
Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,4 posto u aprilu, čak 22,9 posto više nego godinu ranije. Rast su predvodile međunarodne cijene maslaca, koje su dostigle novi rekord zbog pada zaliha u Evropi.
Nasuprot tome, indeks cijena biljnih ulja opao je za 2,3 posto, iako je ostao 20,7 posto viši nego prošle godine. Cijene palminog ulja značajno su pale zbog sezonski većeg prinosa u jugoistočnoj Aziji, dok su cijene sojinog i uljane repice porasle zbog snažne globalne potražnje. Cijene suncokretovog ulja uglavnom su ostale stabilne.
Indeks cijena šećera također je pao za 3,5 posto u odnosu na mart, uglavnom zbog zabrinutosti za globalne ekonomske izglede i njihov potencijalni utjecaj na potražnju prehrambene industrije.
Očekuje se povećanje proizvodnje kukuruza u Brazilu i Južnoj Africi, dok bi u SAD-u površine pod žitaricama mogle rasti za 5 posto. FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja žitarica u 2024. iznositi 2.848 miliona tona, dok se globalna potrošnja procjenjuje na 2.870 miliona tona, uz blagi pad zaliha.
FAO je smanjio prognozu svjetske trgovine žitaricama u 2024/25. na 478,6 miliona tona, što je 6,8 posto manje nego prethodne godine, uglavnom zbog smanjene potražnje Kine i manjeg izvoza kukuruza iz Brazila. Međunarodna trgovina rižom mogla bi porasti za 1,2 posto na novi rekord od 60,4 miliona tona.