Prema istraživanju, ekonomske posljedice smrtonosnog patogena koji pogađa masline u Evropi mogle bi koštati više od 20 milijardi eura.
To su najgore moguće procjene patogena Xylella fastidiosa koji je već uništio mnoge maslinike u Italiji.
Raznošena insektima, bakterija sada predstavlja potencijalnu prijetnju nasadima maslina u Španiji i Grčkoj. Bolest bi mogla povećati cijenu maslinovog ulja za potrošače.
Xylella se smatra jednim od najopasnijih patogena za biljke bilo gdje u svijetu. Trenutno nema lijeka za ovu zarazu. Može zaraziti stabla trešnje, badema i šljive kao i masline.
Usko je povezana s maslinama nakon što je otkriven soj na drveću u Pugliji u Italiji 2013. godine. Prenose je insekti koji sišu sok iz drveća.
Zaraza ograničava sposobnost stabla provodi vodu i hranjive tvari, tako da se vremenom ono povija i umire.
Biljke zaražene bakterijom moraju biti uništene kako bi se spriječilo širenje
U Italiji su posljedice širenja bolesti bile pogubne, s procijenjenim padom usjeva od 60% od prvog otkrića u 2013. godini.
"Šteta na maslinama uzrokuje i deprecijaciju vrijednosti zemljišta i turističke atraktivnosti ove regije", rekla je dr. Maria Saponari, s Instituta za održivu zaštitu bilja u Italiji.
"To je imalo ozbiljan utjecaj na lokalnu ekonomiju i radna mjesta povezana sa poljoprivredom."
Kao i u Italiji, bakterija Xylella sada je pronađena u Španiji, Francuskoj i Portugalu. Njeno tretiranje trenutno uključuje uklanjanje zaraženih stabala i ograničavanje raznošenja biljnog materijala putem insekata koji šire bolest.
Ali ako ove mjere ne uspiju, kakav će biti finansijski utjecaj zaraze?
U ovoj novoj studiji, naučnici su modelirali različite scenarije, uključujući i ono šta bi se dogodilo ako bi sve prestalo zbog smrti drveća.
Usporedili su i ovaj najgori slučaj sa scenarijem gdje je došlo do presađivanja otpornim sortama.
Tim je napravio projekcije za Italiju, Španiju i Grčku, koje čine 95% evropske proizvodnje maslinovog ulja.
U Španiji, ako bi se zaraza proširila i većina stabala zarazila i uginula, troškovi bi mogli porasti na 17 milijardi eura u sljedećih 50 godina.
Sličan scenarij u Italiji iznosio bi više od pet milijardi, dok bi u Grčkoj gubici bili ispod dvije milijarde eura. Ako se stopa zaraze uspori ili umjesto njega zasade otporne sorte, tada bi se ti troškovi značajno smanjili.
Međutim, autori vjeruju da će ova zaraza, bez obzira na to što će se dogoditi, vjerovatno imati nepobitan učinak na potrošače.
"Očekivani efekat mogao bi biti da će doći do nestašice u ponudi", rekao je glavni autor ovog istraživanja Kevin Schneider sa Univerziteta Wageningen u Holandiji.
Postoji sve veći broj naučnih inicijativa za pokušaj i borbu protiv bakterije, uključujući upotrebu gline koja odbija insekte, vegetativne barijere i genetsku analizu kako bi se utvrdilo zašto su neke biljke podložnije infekciji od drugih.
Konačno, naučnici vjeruju da će za borbu protiv patogena biti potrebna stabla koja su otporna na bolest.
"Traženje otpornih kultivara ili imunoloških vrsta jedna je od najperspektivnijih i ekološki održivih, dugoročnih strategija kontrole kojoj evropska naučna zajednica posvećuje odgovarajuće istraživačke napore", rekao je dr. Saponari.
Iako je ustanovljeno da dvije sorte maslina imaju određeni otpor, autori pozivaju da se istraživanja na ovom području značajno pojačaju.
Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).