Poljoprivrednici u Federaciji BiH iz budžeta za narednu godinu za poticaje bi mogli dobijati 3,2 posto sredstava, što je minimalni iznos koji se po zakonu mora davati za poticaje. Naime, prijedlog zakona o izmjeni Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju utvrdila je nedavno Vlada FBiH, a 17. decembra će o budžetu biti govora i na Parlamentu.
Minimalan iznos
Prema ovim izmjenama, za 2020. godinu planirano je 87 miliona KM za poticaj poljoprivredi, što je povećanje od 18,3 miliona u odnosu na ovogodišnji iznos od 68,7 miliona KM.
- To je ono na čemu insistiramo već desetak godina, da se poštuju zakoni i da se za poljoprivredu izdvaja makar minimalan iznos, a zakonom je predviđeno od tri do šest posto budžeta. Od ovih sredstava treba sad popravljati biljnu proizvodnju, jer je ona do sada bila nepravedno zapostavljena u odnosu na animalnu. Naš cilj je da se uvećaju i kapitalne investicije jer naši poljoprivrednici ne mogu sami ulagati u neke skupe mašine. Nije ni ovo još kako treba da bude, ali od nečega se mora krenuti. Sada su nam dali 20-ak miliona, dogodine ćemo tražiti još 20, dok ne dođemo do 150-160 miliona, što bi bilo onih šest posto iz budžeta, kazao nam je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Iako je iznos za poljoprivredne poticaje povećan te će on obuhvatiti i značajne iznose za kapitalne projekte, poljoprivrednici iz Tuzlanskog kantona smatraju da to i dalje nije dovoljno da domaći poljoprivredni proizvodi budu konkurentni.
Oni koji teško da će imati kakve koristi od poticaja su pčelari, čiji pravilnici, iako su unaprijeđeni, i dalje znatno otežavaju opstanak na tržištu. Kako nam je kazao potpredsjednik Udruženja pčelara Tuzla i Saveza pčelara TK-a Senad Hodžić, najveći je problem što se pčelari uslovljavaju da bi imali pravo na poticaje.
- Jesu uvećana sredstva i sada imamo po 11 KM za fizička i 14 KM za pravna lica po kilogramu meda. Međutim, problem je što su nas uslovili da moramo otkupljivaču predati dvije kile meda, dobiti od njega potvrdu i tek nakon toga možemo dobiti tih 11 KM. Problem je i što nam otkupljivač kilu meda plaća od 7 do 8 KM, dok mi na kućnom pragu prodajemo za 15 KM kilogram, što znači da smo u gubitku i da moramo biti u gubitku da bismo dobili poticaj, kazao nam je Hodžić.
Sekretar poljoprivrednih udruženja pri Privrednoj komori TK-a Suad Selimović također smatra da su procedure loše i vrlo često imaju kontraefekat. Često se procedure i svjesno krše, što dovodi do trošenja sredstava na tužbe.
Do poticaja preko suda
- Procedure jako deprimiraju proizvođače i često dovode do odustajanja proizvođača. Mnogi od tih proizvođača, koji prikupe svu potrebnu dokumentaciju, iz različitih razloga dobiju odbijenicu od federalnog ministarstva, a kasnije ostvare pravo na taj poticaj kroz sudski proces, što znači da je otpočetka sve bilo uredu s dokumentacijom i da su imali pravo na poticaj. Onda se ta sredstva prebace u narednu godinu i prikažu kao povećanje, a zapravo se radi o isplati ranijeg duga, kazao nam je Selimović.
Najavljenim povećanjem nisu zadovoljni ni u Unsko-sanskom kantonu. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Krajina iz Cazina Ahmet Lipović kaže kako oni neće osjetiti nikakvo poboljšanje.
- To je sve za kapitalna ulaganja, za ostalo nema povećanja. U USK-u je najviše malih poljoprivrednika koji ne mogu ostvariti koristi od tih poticaja. Ovo za nas nije nikakva pomoć, jer mi smo tražili da to bude 4 posto od budžeta, ali nisu imali sluha za nas, istakao je Lipović.
Da bi sve imalo smisla i stvarni efekat na proizvođače, poručuju poljoprivrednici, prvo je potrebno povećati sredstva u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama, odnosno da budu u iznosu od tri do šest posto budžeta FBiH te sistem napraviti efikasnim kad je najpotrebnije.