Iako im vremenske prilike u cijelosti nisu išle na ruku, poljoprivrednici tuzlanske regije uspjeli su zasijati velike površine poljoprivrednog zemljišta. Radovi u proljetnoj sjetvi i dalje traju, a zemljoradnici traže bolju novčanu pomoć nadležnih, s obzirom da su do finansijskih sredstava za kupovinu potrebnog materijala došli putem kredita.
Poljoprivrednici u Tuzlanskom kantonu ovogodišnju proljetnu sjetvu ocjenjuju jednom od najboljih u poslijeratnom periodu. Šarolika ponuda povrtnih kultura poput kupusa, krompira, paradajza, mrkve, paprike i luka već je zasijana, a zemljoradnici se nadaju i dobrom prinosu.
"Ovogodišnja sjetva je izuzetno uspješna, iako nam vremenske prilike baš i ne odgovaraju. Velike parcele su dosad zasijane, a do prve polovine maja ima još posla koji trebamo završiti", kaže za Klix.ba sekretar Udruženja poljoprivrednika TK Enes Hasanović.
Rad na osnovu kredita
Proljetna sjetva bi trebala biti okončana do prve polovine maja, a do prijeko potrebnog repromaterijala uzgajivači su dolazili putem kredita u bankama i mikrokreditnim organizacijama. Kako su nam kazali, na ovaj korak su se odlučili vjerujući nadležnima s federalnog nivoa, a koji su im obećali finansijski pomoći.
Iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona problematiziraju i neredovnu isplatu podsticaja za mljekare, s obzirom da nadležni do danas u cijelosti nisu isplatili novac za treći i četvrti kvartal prošle godine.
Finansijski položaj poljoprivrednika predsjednik ovog udruženja, Suad Selimović, ocjenjuje očajnim jer, kako ističe, ljudi su se zadužili u poljoprivrednim apotekama, a podigli su i kredite u bankama ili mikorkreditnim organizacijama.
"Devet i po miliona konvertibilnih maraka za proljetnu sjetvu (novac od Vlade FBiH, op.a.) predstavljaju apsurd, jer do hiljadu maraka može dobiti jedno registrovano poljoprivredno gazdinstvo. Mi ćemo sada biti u situaciji da ćemo imati hiljade registrovanih gazdinstava koji će uzeti taj novac, a da se ranije nisu bavili tim poslom, dok će profesionalni farmeri biti u nezavidnom položaju", istakao je Selimović za Klix.ba.
Za sjetvu potrebno od 30 do 40 hiljada KM
Kod većih poljoprivrednih proizvođača troškovi proljetne sjetve u prosjeku se kreću od 30 do 40 hiljada maraka. Jedan od njih je i Fahrudin Smajić iz Kalesije koji ima i svoju vlastitu farmu. Formirao ju je prije pet godina, trenutno ima 50 grla, od kojih je 36 muznih. Dnevno proizvede u prosjeku 500 litara mlijeka, a u planu ima i proširenje.
"Kada je riječ o poljoprivredi, situacija nije dobra jer nam kasne finansijska sredstva od podsticaja. To nam je veliki problem u proizvodnji, moramo se zadužiti u banci ili da repromaterijal uzmemo u poljoprivrednoj apoteci na odgođeno plaćanje, što sam lično morao uraditi. Da toga nije bilo ništa od posla ne bih uspio na vrijeme uraditi", priča nam Smajić.
Smajić također ističe da ozbiljni poljoprivredni proizvođači nemaju velike koristi od novčanog podsticaja koji je planiran u iznosu od 9,5 miliona KM, s obzirom da hiljadu maraka po gazdinstvu ne predstavlja veliku cifru, ako se uzme u obzir da se za trenutne radove na zemljištu ulaže između 30 i 40 hiljada KM.
"Pravilnikom o načinu dodjele sredstava nas resorno federalno ministarstvo ponižava, s obzirom na to da za podsticaj može aplicirati svako ko registruje poljoprivredno gazdinstvo, a da nije bitno da li će ga nekada zanoviti ili ne", tvrdi ovaj naš sagovornik.
I pored nedostatne pomoći nadležnih, kalesijski farmer planira širenje u narednom periodu. Kako nam je kazao, borit će se za realizaciju svojih poljoprivrednih ideja.
"Slagao bih kada bih rekao da se ne isplati baviti poljoprivrednom proizvodnjom u našoj zemlji. Nije lako, zadužujemo se mnogo, rizikujemo puno, pravimo od ničega nešto", kaže nam Smajić koji još uvijek nije dobio novac od trećeg kvartala iz 2019. godine, a izuzetno mu je bio bitan u proteklom periodu, ali i sada kada aktivno radi.
Iako ona nije dovoljna, poljoprivrednici na kraju izražavaju nadu da će novčanu pomoć s federalnog nivoa dobiti u toku ovog mjeseca, a također očekuju i što hitniju isplatu zaostalih podsticaja, kako se ne bi našli u većem problemu.