BiH ima sjajne pčelare, ali takvu sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja meda i pripravaka turistima u parkovima prirode, ispred raznih vjerskih objekata, a koji često nisu ispravni niti imaju kvalitet, rečeno je u srijedu u Zenici
Ocjena kvaliteta meda kojeg jedemo jedno je od najtežih pitanja, ali med koji se nalazi u prometu u Bosni i Hercegovini uglavnom je dobar, kazao je tokom seminara u Zenici o temi "Perspektive i razvoj pčelarstva“ profesor Midhat Jašić s Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
- Pčelari znaju dobro da ima problema s medom koji se uvozi, jer ne proizvodimo dovoljno meda kolike su naše potrebe. Drugi je problem patvorenje meda, a treći upotreba pesticida, istakao je profesor Jašić.
Podsjeća da se pčelinji proizvodi mogu koristiti u liječenju te da je već hiljadu godina poznata disciplina Apiterapija. U zadnje vrijeme zahvaljujući tehnologiji, pogotovo analizama pčeljinjih proizvoda, došlo se do zaključka kako je najbolje iskoristiti pčelinje proizvode u medicini i farmaciji.
- Med još oficijalno nije lijek, mada ga mi u tradicionalnoj medicini, prepoznajemo kao takvog, istakao je Jašić, dodajući da kao i svaki lijek, tako i pčelinji proizvodi imaju svoju djelatnu tvar.
Naučna saradnica i ekspertica za bolesti pčela sa Veterinarskog instituta Republike Srpske "Dr. Vaso Butozan“ iz Banja Luke dr. Violeta Santrač smatra da BiH ima sjajne pčelare, ali takvu sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja meda i pripravaka turistima u parkovima prirode, ispred raznih vjerskih objekata, a koji često nisu ispravni niti imaju kvalitet.
- Potrebno je uozbiljiti inspekcijske procedure te raditi na popularizaciji i primjeni postojećeg znanja među proizvođačima. Postoji veliki prostor između savremenih naučnih praksi i pčelarskih praksi na terenu. Tu bi se mnogo toga moglo promijeniti, kazala je Santrač.
ALEMA PENDEK