U Hrvatskoj je zabranjena primjena pesticida opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, propisuje to novi Zakon o održivoj uporabi pesticida koji pozdravljaju u Hrvatskom pčelarskom savezu (HPS) i poručuju kako je bitno da se provede u praksi.
„Korištenje pesticida predstavlja opasnost, pa je bitno da se ta zabrana provode u praksi“, rečeno u Savezu u kojemu kažu da Hrvatska ima oko 9.200 registriranih pčelara s više od 460 tisuća košnica.
Zadovoljni su i što će profesionalni korisnici pesticida morati prije svakog tretiranja, ako se radi o pesticidu opasnom za pčele, o tome obavijestiti Savez i lokalne povjerenike.
Svjesni smo da ljudi moraju štititi svoje usjeve od štetnika, no važno je to komunicirati kako bi se pčelinje zajednice zaštitile, kažu u HPS-u.
Kazne do 100 tisuća kuna
Zaboravi li pravna osoba na tu obavijest, prijeti joj prekršajna kazna od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.
Prekršajne su kazne jako važne, kaže predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i podsjeća na „nemili događaj“, odnosno pomor pčela u Međimurju od prije dvije godine kada je „zbog nestručnog rukovanja insekticidima“ 30-ak tamošnjih pčelara ostalo bez više od tisuću košnica, odnosno gotovo 60 milijuna pčela.
„Iako su pčelari dobili obeštećenje, nikakav novac ne može nadomjestiti gubitak tolikog broja oprašivača koji su važni u proizvodnji hrane i održavanju biološke ravnoteže“, naglasila je.
Da bi stvari funkcionirale na terenu, Savez najodgovornijima smatra nadležna državna tijela, Ministarstvo poljoprivrede, Državni inspektorat te Hrvatsku agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Nada se i da će ova godina pčelarima biti bolja od protekle tri u kojima su im kasnoproljetni mrazovi smanjili prinose meda, ali i povećali troškove jer su morali prehranjivati pčeline zajednice da bi se održale u životu.
Ovog je proljeća razvoj pčelinjih zajednica bio dobar, no sada imamo mrazove, vidjet ćemo koje će i kolike biti štete na glavnoj, bagremovoj paši na kontinentu, kažu u Savezu.
Da nam je klima naklonjenija, med bi opet izvozili.
Ipak, nadaju se da će i ove godine proizvesti dovoljno meda za domaće potrebe. Imamo dovoljno i košnica i resursa, samo da nam je klima naklonjenija, imali bismo meda za izvoz kao što smo ga imali i 90-ih godina prošlog stoljeća, poručuju.
Kakve će biti cijene meda, hoće li on poskupjeti, u Savezu ne preciziraju. Teško je reći što će se dogoditi s cijenama, one su do sada bile izuzetno niske, primjerice u BiH, koja je po standardu daleko od nas, med je bio znatno skuplji nego u Hrvatskoj, tvrde.
Snažnije kontrolirati uvoz iz trećih zemalja
Kad je riječ o pesticidima, ne samo onima koji štete pčelama, Petir poziva da se snažnije kontroliraju poljoprivredni proizvodi koje uvozimo iz trećih zemalja u kojima se koriste zaštitna sredstva koja nisu dozvoljena u EU.
Voće i povrće koje se uvozi iz trećih zemalja tretira se pesticidima i herbicidima koji nisu dozvoljeni kod nas, mogu sadržavati suspstance koje mogu biti zdravstvena prijetnja našim potrošačima, a osim toga, takvo je voće i povrće nelojalna konkurencija, jer se uz nedozvoljena sredstva proizvodi jeftinije i više, naglasila je.
Novi Zakon o održivoj uporabi pesticida, koji je Hrvatski sabor donio prošli petak, uskoro će biti objavljen u Narodnim novinama, a na snagu će stupiti osmoga dana od dana objave.